O baterijama

Baterije su svuda oko nas i napajaju veliki broj bitnih svakodnevnih uređaja. Od pametnih telefona do daljinskih upravljača, od igračaka do automobila, baterije su ključne za moderan način života. Iako većina ljudi ne razmišlja često o njima, baterije kriju mnoge zabavne i fascinantne činjenice koje mogu promijeniti način na koji ih doživljavamo. Istražili smo neke iznenađujuće i manje poznate činjenice o baterijama, od njihovih povijesnih korijena do modernih inovacija. Pročitajte dalje kako biste saznali više o ovim nevjerojatnim izvorima energije i otkrijte zanimljivosti koje će vas iznenaditi. Baterije su mnogo više od običnih predmeta koje mijenjamo kad se isprazne; one su rezultat stoljeća inovacija i napretka u znanosti i tehnologiji.

Zanimljive činjenice

• Alessandro Volta stvorio je prvu bateriju 1798. godine. Ovaj revolucionarni izum poznat je kao Voltin stup, a sastojao se od niza bakrenih i cinkovih diskova odvojenih kartonskim ili tkaninskim slojevima natopljenim slanom vodom. Ova konstrukcija omogućila je kontinuirani protok električne struje, čime je Volta dokazao da se kemijska energija može pretvoriti u električnu. Voltin stup postavio je temelje za daljnja istraživanja u elektrokemiji i otvorio put razvoju modernih baterija koje danas koristimo u brojnim uređajima. Voltin rad nije samo bio ključan za razumijevanje elektrokemijskih procesa, već je također potaknuo mnoge znanstvenike tog vremena da istražuju dalje u području električne energije.

• Arheolozi vjeruju da baterije postoje puno dulje. Godine 1938. u Iraku je otkrivena lončarska posuda visoka 5 inča koja je sadržavala bakreni cilindar s željeznom šipkom unutra. Smatra se da je to drevna baterija.

• EPA procjenjuje da Amerikanci kupuju gotovo 3 milijarde baterija svake godine, što predstavlja veliku količinu energije.
• Prvu punjivu bateriju izumio je 1859. godine francuski fizičar Gaston Plante. Njegova olovno-kiselinska ćelija, koja se i danas koristi u automobilima, otvorila je put razvoju NiMH, NiCd i litij-ionskih baterija koje se koriste u raznim uređajima poput LED svjetiljki.

• Olovnu bateriju izumila je Martha C. Weston 1917. godine. Patentirala ju je 1859. godine kada je imala samo 17 godina.
• Za razliku od mlijeka, datum isteka na kutiji baterija ne znači da ih treba odmah baciti. Iako baterije mogu početi gubiti učinkovitost nakon isteka roka, još uvijek su korisne neko vrijeme nakon toga.
• Najpopularnija vrsta baterije “Double A”. Ova mala, ali snažna vrsta baterije obično se koristi u maloj elektronici kao što su zidni satovi, daljinski upravljači, ručni kuhinjski uređaji i uređaji za njegu. Budući da se radi o alkalnoj bateriji, ona prirodno osigurava dugotrajnu energiju, što je čini mnogo pouzdanijom baterijom od drugih vrsta.
• Conrad Hubert, osnivač tvrtke Eveready Battery, izumio je baterijsku svjetiljku 1898. godine, poznatu i kao električna ručna svjetiljka. Eveready je predstavio bateriju veličine D za prvu ručnu svjetiljku.

• Benjamin Franklin koristio je riječ “baterija” kako bi opisao skupinu Leyden staklenki, koje su se tada smatrale izvorima energije. Termin je posudio iz vojne terminologije gdje “baterija” označava skupinu oružja koja djeluju zajedno.
• Prve minijaturne baterije razvijene su tek 1950-ih godina kada ih je Eveready iznio na tržište. Ovo otkriće zauvijek je promijenilo način na koji su ljudi koristili i navijali svoje satove.
• Godine 1802. William Cruickshank iz Velike Britanije izumio je prvu električnu bateriju sposobnu za masovnu proizvodnju, omogućujući široj javnosti pristup baterijama.
• Baterije napravljene od hrane. Vjerovali ili ne, bateriju možete napraviti od sastojaka u vlastitom hladnjaku! Prema livescience.com, najbolje je voće i povrće koje ima visoku razinu kalija ili natrija. Krumpir i kornišoni su dobri primjeri, zajedno s limunom i mogu napajati žarulje! Saznajte kako napraviti vlastitu bateriju na krumpir!

• Kemikalije za baterije mogu gnojiti zemlju. Smatra se da baterije samo sadrže štetne sastojke koji su loši za okoliš. Međutim, potrošačke baterije sadrže cink i mangan dioksid koji pozitivno utječu na plodnost tla. Kada se pravilno odlože, baterije se razgrađuju na različite soli cinka i mangana, koje djeluju kao mikrohranjive tvari koje pomažu biljkama u proizvodnji klorofila, vitalnog za zelene i zdrave biljke. Ovo također povećava učinkovitost gnojidbe tla, čime se također potiče rast usjeva.